Popratni program | Moj prvi film - Danska

Sve do osamdesetih, dansku se kinematografiju prepoznavalo ponajprije po legendarnoj glumici Asti Nielsen, genijalnom redatelju Carlu Theodoru Dreyeru, komičarima Patu i Patachonu (Karl Schenstrøm i Harald Madsen bili su preteče Stana Laurela i Olivera Hardyja) te revolucionarnom proboju erotike koji je osobitog traga ostavio u našim kinima, gdje su se melodrama ‘Ja žena’ i komedija ‘Hopa cupa u krevetu’ vinuli među najgledanije filmove u razdoblju liberalizacije.

A tada se sve promijenilo. Prikazan 1984. na Kanskom festivalu, art krimić ‘Element zločina’ izvikan je kao najzanimljiviji film godine, a njegov redatelj Lars von Trier svojim je narednim radovima stekao reputaciju jednog od najvažnijih svjetskih filmaša. Ubrzo, Danska je gotovo zaredom dobila dva Oscara za najbolji strani film, prvi za socijalno angažirani epski spektakl ‘Pelle osvajač’, napravljen u koprodukciji sa Šveđanima, a drugi za minimalističku ‘Babetinu gozbu’ u kojoj naslovna junakinja zgrane susjede večerom koja košta čitav imetak. Odjednom su se svi počeli zanimati za danski film, a euforija je još više podjarena 1998., kada su u Cannesu ‘Proslava’ Thomasa Vinterberga i Von Trierovi ‘Idioti’ najavili novo filmsko čistunstvo - ‘Dogmu 95.’.

‘Dogmatičari’nisu dugo ustrajali na svojim principima, ali su zato danski filmovi preplavili svjetske festivale i kino mreže, opet su se zaredale brojne nominacije za Oscara, lani je uslijedio još jedan pozlaćeni kipić (za film ‘U boljem svijetu’ Susanne Bier), danski su redatelji počeli gostovati u Hollywoodu (Nicolas Winding Refn, Susanne Bier, Lone Scherfig), a i Hollywood se odlučio na režiju američke verzije danskih filmova - Jim Sheridan režirao je svoju verziju ‘Braće’, s Jakeom Gyllenhaalom, Tobeyjem Maguireom i Natalie Portman u glavnim ulogama.

Danska je kinematografija danas jedna od najjačih u Europi, dobrim dijelom zahvaljujući aktivnosti Danskog filmskog instituta, koji još od sredine sedamdesetih koordinira filmske djelatnosti u toj zemlji. Stoga se samo po sebi nametnulo da program filmskih prvijenaca poznatih redatelja posvetimo upravo Dancima i to onima koji su se afirmirali nakon procvata te kinematografije u osamdesetima.

Logično, među njima je i ‘Element zločina’, koji je u Cannesu dobio tehnički Grand prix za svoju fascinantnu, gotovo monokromatsku vizualnu fakturu. Von Trier se nije razmetao nabrajanjem uzora, no oni se sami nameću - od Godardovog ‘Alphavillea’ do Lynchovog ‘Eraserheada’. Znakovito, jednu od uloga igra britanski redatelj Esmond Knight, koji je glumio epizodu u remek-djelu Michaela Powella ‘Voajer’, filmaša kojeg Von Trier ne bi smio izostaviti prilikom spominjanja svojih duhovnih mentora.

Za razliku od mračnog ‘Elementa zločina’, ‘Najveći heroji’ Thomasa Vinterberga puno su zabavniji i razigraniji film. Snimljen je 1996., kada su članovi ‘Dogme 95.’ već definirali nova ‘pravila ponašanja’, ali ih se još nisu pridržavali. Priča o dvojici danskih autsajdera koji lutaju Švedskom, u pratnji male kćeri jednoga od njih, imala je uspjeha u kinima, a pravu svjetsku distribuciju dobila je tek nakon što se Vinterberg afirmirao ‘Proslavom’, za koju je – iako nepotpisan na špici (tada je već bio pravi ‘dogmatičar’i odricao se svakog autorstva) – dobio nagradu žirija u Cannesu.

Susanne Bier nikad nije marila za ‘Dogmu 95.’, ali je unatoč tome danas najuspješnija danska redateljica (uzgred, Lone Scherfig ozbiljan joj je konkurent za tu titulu). Njezin prvijenac ‘Freud napušta dom’, snimljen 1991., humorna je melodrama o mladoj Židovki koja se bliži tridesetoj, a još stanuje s roditeljima: neraskidivo je vezana uz majku i to joj predstavlja sve veći teret. Velika danska glumica Ghita Nørby u ulozi majke, emocionalni je stožer filma.

Najefektniji prvijenac u programu svakako je ‘Pusher’ Nicolasa Windinga Refna, nemilosrdna krimi-drama o gangsteru iz Kopenhagena kojemu neprestano prijeti ili zatvor ili opasna konkurencija. Drugu glavnu ulogu u filmu igra Krešo Burić, bivša zvijezda zagrebačkog Kugla glumišta, koji je za svoj nastup dobio najvišu dansku filmsku nagradu Bodil. Snimljen 1996., ‘Pusher’ je kasnije imao još dva nastavka, a upravo je u produkciji druga od dvije engleske verzije, u kojoj Burić utjelovljuje isti lik. Zahvaljujući trilogiji, Refn je danas velika redateljska zvijezda: njegova ‘Vožnja’, snimljena u Americi, nagrađena je u Cannesu, a neki je kritičari stavljaju na prvo mjesto najboljih filmova godine.

Peti film u programu najfriškijeg je datuma: prvijenac Andresa Thomasa Jensena ‘Kod treperave svjetiljke’ snimljen je 2000. i bavi se grupicom autsajdera koji nalaze utočište u napuštenoj kolibi u šumi. Film je – kao i naredni Jensenovi redateljski radovi – imao velik uspjeh u danskim kinima, no treba upozoriti i na Jensenovu scenarističku djelatnost: autor je predložaka za najvažnije filmove Susanne Bier, a radio je i u Velikoj Britaniji (‘Vojvotkinja’s Keirom Knightley).

Novina programa su kratki filmovi koje su spomenuti redatelji napravili prije svojih dugih prvijenaca. Posebna poslastica je Jensenov ‘Noć uoči izbora’, koji je 1999. nagrađen Oscarom.

Nenad Polimac,
izbornik programa Moj prvi film: Danska

PROGRAM ÆE BITI PRIKAZAN U ZAGREBAČKOM PLESNOM CENTRU